Kontakt

Nedostatak magnezijuma – simptomi i uzroci

Skoro svako od nas zna taj osećaj: iznenada se mišić stvrdne – ovo je poznato kao mišićni grč. Na primjer, grčevi u listovima najčešće se javljaju noću u krevetu ili tokom sporta. Takav grč je najčešće bezazlen i može biti simptom nedostatka magnezijuma…

Koje zadatke ima magnezijum u tijelu?

Magnezijum je esencijalni mineral koji ne može proizvesti sam organizam. Zbog toga moramo uzimati adekvatnu količinu unosom hrane.

Oko 25 grama čuva se u ljudskom tijelu, od kojih se najveći dio (oko 60 %) magnezijuma čuva u kostima. Naš kostur je stoga najveći spremnik magnezijuma u tijelu. Mišićima je potrebno još 30% magnezijuma, dok se preostali dio čuva u mekom tkivu.

Magnezijum je potreban za mnoge procese u našem tijelu. Sve funkcije vezane za procesiranje i snabdjevanje energijom su moguće zahvaljujući ovom mineralu, jer je uključen kao jedan od sastavnih dijelova enzima ili kao koenzim. U stvari, bez magnezijuma naše tijelo ne bi moglo uopšte koristiti masnoće ili ugljikohidrate za proizvodnju energije.

Pored toga, obezbjeđuje stabilnost ćelijskih zidova i kontroliše njihovu propusnost. Magnezijum također stabilizuje potencijal odmaranja nadraživih ćelija živaca i mišića, kao i nervne ćelije autonomnog nervnog sistema.

Ovaj mineral također ima uticaja na jačinu kostiju i čak je potreban za otpuštanje hormona. Samo dovoljna koncentracija magnezijuma može osigurati funkciju svih mišića – uključujući i srčani mišić.

Zbog toga nije bez razloga da se magnezijum naziva i “mineral kostiju i mišića”.

Ukratko, može se reći da očuvanje zdravlja i funkcije svih naših ćelija, kostiju, zuba, tkiva i organa zavisi od adekvatne količine magnezijuma.

Koja ne dnevna doza magnezijuma?

U prosjeku, sadržaj magnezijuma kod zdrave odrasle osobe, kako navodi njemačko udruženje za ishranu (DGE) je 300-400 mg dnevno:

Godine Muško / sadržaj magnezijuma Žensko / sadržaj magnezijuma
1 do 4 80 mg / dan 80 mg / dan
4 do 7 120 mg / dan 120 mg / dan
7 do 10 170 mg / dan 170 mg / dan
10 do 13 230 mg / dan 250 mg / dan
13 do 15 310 mg / dan 310 mg / dan
15 do 19 400 mg / dan 350 mg / dan
19 do 25 400 mg / dan 310 mg / dan
25 + 350 mg / dan 300 mg / dan

Uzroci nedostatka magnezijuma

Nedostatak magnezijuma (hypomagnesaemia) može imati mnogo razloga. Mogu se kretati od nedovoljne apsorpcije kroz ishranu, poremećene apsorpcije magnezijuma (resorpcije)povećanog lučenja magnezijuma ili povećanog sadržaja magnezijuma u stresnim situacijama.

  • Ishrana:Pošto naše tijelo samostalno ne može da proizvede magnezijum, moramo unositi dovoljno magnezijuma putem prehrambenih proizvoda. Jednostrana ili neizbalansirana ishrana ili drugačiji način ishrane može dovesti do nedostatka magnezijuma.
    Predugim kuhanjem može doći do toga da se određena količina magnezijuma izgubi. Udio magnezijuma u procesiranoj hrani ili gotovim proizvodima također može biti smanjen. Povećana konzumacija alkohola ili kafe isto doprinosi povećanom lučenju magnezijuma.
  • Sport i fizički napor:Tijelo gubi minerale putem znoja tokom sportskih aktivnosti ili drugih fizičkih napora, što se također odnosi i na magnezijum.
    Što je veći fizički napor to je veće lučenje magnezijuma.
    U isto vrijeme u mišićima se javlja povećana potreba za energijom, narošito tokom fizičkih napora. Adenozin trifosfat (ATP) prenosi enegriju u našem tijelu i veže se za megnezijum u mišićima. Zbog toga je veoma važno za fizički aktivne osobe da imaju to na umu zamjenu za ovaj mineral.
  • Stres:Nažalost, stres je svakodnevnica za mnoge ljude. Trebao bi u stvari biti samo kratko stanje uzbune za tijelo koje je bilo neophodno za opstanak za naše pretke.
    U određenim stresnim situacijama naše tijelo oslobađa hormone kao što su adrenalin i kortizol, što zauzvrat dovodi do povećanja konzumiranja magnezija – jer mineral reguliše oslobađanje ovih hormona stresa.
    Može se pojaviti začaran krug ako na raspolaganju nema dovoljno “antistresnog minerala”: stres troši magnezijum, što dovodi do povećanog izlučivanja magnezijuma.
  • Trudnoća i dojenje:Pored magnezijuma, mnoge druge hranjive materije su više neophodne za vrijeme trudnoće i dojenja. Udio magnezijuma u krvnoj plazmi može djelimično opasti u zadnjem trimestru trudnoće. Trudnice trebaju uzimati dnevno 310 mg magnezijuma kako bi se dobio zaštitni efekat u slučaju eventualnih komplikacija.
    Potreba kod majki koje doje povećava se na 390 mg dnevno, jer beba također mora unositi magnezijum kroz majčino mlijeko.
  • Bolesti i lijekovi:Određene bolesti ili poremećaj absorbcije može dovesti do toga da magnezijum iz hrane koju unosimo ne može u potpunosti biti apsorbiran iz crijeva. Na primjer, inflamatorne bolesti crijeva kao što je Crohnova bolest ili celijakija mogu dovesti do nedostatka magnezijuma.

Nedostatak minerala također može biti uzrokovan povećanim lučenjem magnezijuma, na primjer zbog metaboličkih bolesti kao što su dijabetes melitus, hipertireoza ili druge gastrointestinalne bolesti.

Neki lijekovi mogu doprinijeti razvoju nedostatka magnezijuma. Na primjer, to uključuje diuretike, kontracepcijske pilile ili kortizon.

Posljednje, ali ne i manje važno, nedostatak magnezijuma može biti genetski povezan – ipak to je rijetko slučaj.

Simptomi nedostatka magnezijuma – grč lista

Našem organizmu je neophodan magnezijum, jer izvršava bitne zadatke u tijelu. Otprilike 300 enzima zavisi od pomoći minerala – stabilizuje skelet i igra važnu ulogu u prijenosu stimulusa od živaca do mišića. I naravno, neophodan je za kontrakciju mišića.

Budući da je magnezijum bitan za toliko različitih tjelesnih funkcija, nedostatak magnezijuma i njegovi učinci obično se ne mogu ograničiti na jedan simptom. Štaviše, nedostatak magnezijuma također može postati primjetan samo godinama ili decenijama kasnije i dovesti do vidljivih simptoma. Ali grčevi u listu, naročito noću ili tokom sporta, spadaju među najčešće simptome nedovoljnog unosa magnezijuma.

Svi ostali grčevi u mišićima, trzanje kapka oka, tenzije, vrtoglavica, migrene ili hladne ruke i stopala također mogu biti pokazatelji za nedostatak minerala. Manje opipljive senzacije kao što su nemir, slabost, nesanica ili podložnost na stres mogu također biti prateći simptomi neadekvatnog snabdijevanja magnezija.

Ali nedostatak magnezijuma ne mora biti razlog svih ovih fizičkih simptoma. Moguće je da dođe do slabog snabdijevanja ili kratkoročne opstrukcije. Međutim, svako ko ima česte simptome lošeg nivoa magnezijuma, trebao bi uzroke utvrditi kod doktora.

Dijagnoza nedostatka magnezijuma

Nedostatak magnezijuma doktor obično utvrđuje zbog simptoma i istorije bolesti. Ispitivanjem krvi vrši se mejerenje nivoa magnezijuma. Međutim, teško je dijagnosticirati nedostatak magnezijuma u ranoj fazi isključivo pomoću analize krvi.

Oko 59% magnezijuma nalazi se u koštanom tkivu, dok je 40% u mišićima i somatskim ćelijama. Samo 1% magnezijuma se nalazi u serumu krvi.

U slučaju nedostatka tijelo oslobađa magnezijum iz tih endogenih skladišta. Koštano tkivo služi kao dugoročno skladište, dok organi i mišići služe kao brza skladišta – pri tome nivoi krvi u početku ostaju isti. Nedostatak magnezijuma postaje vidljiv u mjerenju nivoa krvi tek kada skladišta u kostima i mišićima nisu dovoljno ispunjena i magnezijum više ne može biti ispušten.

Određivanje nivoa magnezijuma odvija se preko seruma krvi. Normalne vrijednosti kod odraslih su između 0,7 – 1,0 mmol/L. Nedostatkom se smatra kada koncentracija magnezijuma u krvi opadne ispod 0,65 mmol po litru

Liječenje nedostatka magnezijuma

Nedostatak magnezijuma se često tretira pomoću hranjive i izbalansirane ishrane; preparati magnezijuma se prepisuju u slučaju ustanovljenog nedostatka magnezijuma.

Na primjer, ovdje postoji cijeli spektar oblika doziranja koji se kreću od tableta, obloženih tableta, kapsula, šumećih tableta do granula u vrećicama. Dnevna doza od 400 mg magnezijuma može često biti dovoljna za liječenje nedostatka magnezija.

Međutim, nekoliko sedmica može proći sve dok se nedostatak ne riješi. U principu, istraživanje o uzrocima treba uraditi u slučaju izrazitog deficita magnezijuma.

Dugoročne posljedice nedostatka magnezijuma

Ustanovljen nedostatak magnezijuma ne može biti samo izražen u poznatim neprijatnim akutnim posljedicama kao što su grčevi u listu ili umor, nego također može dovesti do ozbiljnih efekata na zdravlje.

Studije pokazuju da postoji veza između nedostatka magnezijuma i rizika od ishemičnog moždanog udara (vaskularna okluzija u mozgu). Rizik od kardiovaskularnih bolesti također se povećava sa vremenom, jer hipomagneziemija olakšava upalne procese koji mogu predstavljati rizik od vaskularnih bolesti kao što su srčani udari ili tromboze.

Prevencija nedostatka magnezijuma

Kukuruz sadrži približno 120 mg magnezijuma na 100 g

Grašak sadrži približno 120 mg magnezijuma na 100 g

Leća sadrži približno 130 mg magnezijuma na 100 g

Zobene pahuljice sadrže približno 140 mg magnezijuma na 100 g

Kakao u prahu sadrži približno 150 mg magnezijuma na 100 g

Riža sadrži približno 160 mg magnezijuma na 100 g

Orašasti plodovi sadrže približno 160 mg magnezijuma na 100 g

Susam (svježi) sadrži približno 340 mg magnezijuma na 100 g

Sjemenke suncokreta sadrže približno 420 mg magnezijuma na 100 g

 

Pošto naše tijelo ne proizvodi samostalno magnezijum, moramo redovno i dovoljno unositi ovaj esencijalni mineral putem hrane. Magnezijum se nalazi u velikom broju prehrambenih proizvoda.

Na primjer, većinu naših potreba za magnezijumom zadovoljavamo preko žitarica ili bezalkoholnih pića. Visoko kvalitetna mineralna voda može biti odličan izvor magnezijuma. Neke mineralne vode sadrže preko 80 mg magnezijuma po litru.