Kontakt

Krvni pritisak

Sila po području ili pritisak krvi na zidovima krvnih sudova vena, arterija i kapilara izazvan otkucajem srca se naziva krvni pritisak. Ali samo pritisak u glavnim arterijama podrazumjeva se terminom “krvni pritisak” u svakodnevnom korištenju jezika.

Zadatak krvnog pritiska je da osigura cirkulaciju krvi u cijelom organizmu kako bi mu obezbjedio dovoljan dotok kiseonika i hranljivih materija. Zdravo tijelo dinamički reguliše krvni pritisak, tj. ako je to neophodno povećanjem srčanog izlaza, kao i kontrakcijom ili ekspanzijom krvnih sudova (sudova za otpor).

Pritisak krvi se mjeri grubo na nivou srca i izražava se u mmHg (milimetri žive) ili u kPa (kilopascal).

U mirovanju srce otkucava oko 70 puta u minuti; u tom procesu, srčani mišići se sklapaju, a zatim opet opuštaju. Tokom srčane faze kontrakcije (sistola) ventrikule se slažu i pumpaju krv iz srca preko aorte u plućnu i sistemsku cirkulaciju. Krvni pritisak je najviši kada srce ima najjaču kontrakciju. Ta vrijednost se naziva sistolni krvni pritisak.

Tokom srčane faze opuštanja (dijastola) ventrikule se šire i ponovo pune krvlju. Tokom ove faze krv se ne pumpa u plućnu i sistemsku cirkulaciju. Kao rezultat krvni pritisak opada. Najniža vrijednost pritiska se naziva dijastolni krvni pritisak.

Zbog toga se tokom mjerenja krvnog pritiska uvijek pokazuju dva nivoa, na primjer sa 120/80 mmHg (doslovno: “120 sa 80”). Prvi nivo pokazuje sistolni krvni pritisak, a drugi nivo pokazuje dijastolni krvni pritisak.

Fiziološki (“normalni”) krvni pritiska je 120/80 mmHg. Faktori kao što je dob, spol i fizička spremnost utiču na ove vrijednosti. Ako su vrijednosti konstantno iznad 150/90 mmHg tokom mjerenja krvnog pritiska, to se onda naziva visok krvni pritisak (hipertenzija).

Nizak krvni pritisak postoji kada su vrijednosti ispod 100/60 mmHg kod žena i ispod 105/65 mmHg kod muškaraca.

Mjerenje krvnog pritiska je važno dijagnostičko sredstvo za pravovremeno otkrivanje zdravstvenih problema kardiovaskularnih funkcija.

Klasifikacija vrijednosti krvnog pritiska – ljestvica krvnog pritiska

Vrijednosti krvnog pritiskatakođer ovise i od starosti. Vrijednosti su manje u mladjim godinama nego u starijim. Na primjer, novorođenčad imaju normalan krvni pritisak od 85/65 mmHg, šestogodišnjaci 95/60 mmHg i četrnaestogodišnjaci približno 110/70 mmHg.

Krvni pritisak od 120/80 smatra se optimalnim kod odraslih, vrijednosti ispod 105/65 se smatraju niskim krvnim pritiskom (hipotenzija) a vrijednosti koje premašuju 140/90 su klasifikovani kao visoki krvni pritisak (hipertenzija). Sljedeća ljestvica pomaže u procjeni krvnog pritiska.

Ljestvica krvnog pritiska

Sistolni (mmHg) (prvo čitanje) Dijastolni (mmHg) (drugo čitanje)
Nizak <105 <65
Optimalan <120 <80
Normalan <130 <85
Visok-normalan 130-139 85-89
Prvi stepen hipertenzije 140-159 90-99
Drugi stepen hipertenzije 160-179 100-109
Treći stepen hipertenzije >179 >109

Prirodne fluktuacije krvnog pritiska

Naš krvni pritisak zapravo nije uvijek konstantan, već se prilagodi okolnostima u toku dana. Starost, spol i vrijeme dana su faktori na koje ne možemo uticati. Ali ishrana, tjelesna težina, fizičko i psihološko opterećenje ili određeni lijekovi također dovode do fluktuacija krvnog pritiska.

Ali ishrana, tjelesna težina, fizičko i psihološko opterećenje ili određeni lijekovi također dovode do fluktuacija krvnog pritiska. Zbog toga su fluktuacije krvnog pritiska obično prirodno prilagođavanje tijela svakodnevnim zahtjevima i brzo se ponovo vraćaju u normalu kod zdravih ljudi.

U slučaju abnormalnog fluktuiranja krvnog pritiska može biti korisno mjerenje krvnog pritiska u različitim periodima dana ili obavljanje 24-satnog mjerenja.

Visok krvni pritisak (arterijska hipertenzija)

Hronični visok krvni pritisak (arterijska hipertenzija) je bolest kardiovaskularnog sistema i jedan je od glavnih faktora rizika arterioskleroze, a samim tim i faktor rizika od srčanog udara i moždanog udara.

Srce, mozak, bubrezi i oči mogu posebno biti pod uticajem od trajnog pritiska na arterije. Arterijsku hipertenziju uvijek treba medicinski pratiti, a ako zdrav životni stil nije dovoljan da se smanji krvni pritisak, potrebno je zatražiti pomoć doktora.

Prema međunarodnoj definiciji, prvi stepen hipertenzije postoji ako su vrijednosti trajno iznad 140/90 mmHg. Vrijednosti iznad 180/110 mmHg se smatraju teškom hipertenzijom.

Prema procjenama Njemačke Hipertenzijske Lige (Deutsche Hochdruckliga), oko 35 miliona ljudi pati od visokog krvnog pritiska – mnogi čak i nisu svjesni toga, jer visok krvni pritisak ne izaziva nikakvu bol.

Kod većine pacijenata ne postoji jasan uzrok, jer se radi o primarnom krvnom pritisku. Sekundarni visoki krvni pritisak – koji se formira zbog jasne osnovne bolesti, kao što su bubrezi ili endokrini sistem – je rijedak Tada je primarni cilj liječenje osnovne bolesti.

Lijekovi kao što su lijekovi za suzbijanje apetita, nesteroidni protuupalni lijekovi (npr. diklofenak) ili kontracepcijske pilule, kao nuspojavu mogu izazvati porast krvnog pritiska. Faktori rizika za hipertenziju također mogu biti prekomjerna težina, nedostatak vježbanja, pušenje, konzumiranje alkohola ili stres.

Antihipertenzivna sredstva – beta blokatori, ACE inhibitori i drugi lijekovi

U nekim slučajevima zdrav životni stil također nije dovoljan da spriječi ili smanji povišen krvni pritisak. Veliki broj lijekova kao što su beta blokatori, diuretici ili ACE inhibitori su dostupni za liječenje u slučaju kritično povišenog visokog krvnog pritiska.

Koji antihipertenzivni lijekovi će biti propisani, treba da odredi doktor, jer klase lijekova zavise od prethodno postojećih dijagnoza i nivoa krvnog pritiska.

Antihipertenzivna sredstva ne mogu izliječiti hipertenziju, već je samo smanjiti u određenim granicama.

Nizak krvni pritisak (hipotenzija)

Niskim krvnim pritiskom se smatra ako je izmjerena vrijednost ispod 100/60 mmHg kod žena i ispod 110/70 mmHg kod muškaraca.

Kod niskog krvnog pritiska, iz srca se ne pumpa dovoljno krvi proporcionalno širini krvnog suda. Stoga se može desiti da krvni pritisak više nije dovoljan za snabdijevanje mozga krvlju ili kiseonikom. Naročito kod dugih perioda stajanja ili brzog ustajanja može doći do napada znojenja, vrtoglavice ili iznenadne nesvjestice.

Opasne posljedice se ne očekuju kod hipotenzije, kao što je slučaj sa hipertenzijom, ali tipični simptomi kao što su vrtoglavica, umor, nedostatak koncentracije, vizuelni snijeg, tinitus ili čak nesvjestica mogu biti opasni i imaju restriktivan efekat.

U principu, primjena lijekova nije neophodna u slučaju hipotenzije, osim ako su prateći simptomi suviše ozbiljni. Mnogim osobama pogođenim hipotenzijom se pomaže jednostavnim pravilima ponašanja, kao što su toplo-hladno naizmjenično jutarnje tuširanje, sporo ustajanje ili konzumiranje kafe ili čaja.

Međutim, svako ko pati od niskog krvnog pritiska trebao bi se ipak konsultovati sa doktorom kako bi isključio bolesti kojima je potrebno liječenje kao uzrok.

Nizak krvni pritisak može biti urođen, ali i uzrokovan stresom ili preopterećenjem nervnih ćelija. Adolescenti i veoma vitke žene su prilično često pogođeni.